Što je u ovom članku?
- Rješavanje problema znači da ste naučili nešto novo, što znači da imate više kontrole nad okolinom, zbog čega se osjećate sretnije. Takvo se ponašanje može vidjeti i kod pasa.
- Istraživači su testirali razinu sreće pasa koji se rješavaju problema učeći beaglesa kako bi riješili tri zagonetke i testirali svoj odgovor na primanje nagrade u odnosu na pse koji nisu riješili problem, ali su ipak dobili nagradu.
- Tijekom testiranja, psi koji su završili problem brže su trčali i mašući repovima kako bi dobili nagradu od pasa koji su dobili nagradu bez rješavanja problema.
- Nakon ulaska u test, psi koji su naučili rješavati tri zagonetke postali su uzbuđeni kad su vidjeli problem koji su prije riješili.
- Studija je pokazala da su psi sretniji što primaju nagradu nakon rješavanja problema nego kad dobiju nagradu bez razloga.
_
S obzirom na činjenicu da postoji mnogo sličnosti u emocionalnim reakcijama pasa i ljudi, moglo bi se pretpostaviti da je jednostavno rješavanje problema i nagrada za pse. S evolucijske perspektive, rješavanje problema bi trebalo biti korisno jer svaki put kada riješite problem pokazujete da ste naučili nešto novo o svom svijetu i da ste malo više u kontroli okoline. Što više znate i možete kontrolirati u svom svijetu, to je vjerojatnije da ćete preživjeti. To bi trebalo biti istinito za sve životinje, a ne samo za ljude.
Tim istraživača na čelu s Ragenom McGowanom sa Švedskog sveučilišta za poljoprivredne znanosti u Uppsali, Švedska, odlučio je vidjeti je li se taj isti efekt Eureke pojavio kod pasa. Suština eksperimenta bila je pokazati da čin rješavanja problema za dobivanje nagrade ima daleko pozitivniji učinak na psa nego jednostavno dobiti istu nagradu bez prolaska kroz problem.
"Rješavanje problema da se dobije nagrada učinilo je da se psi osjećaju bolje nego jednostavno dobivanje nagrade bez ikakvog intelektualnog postignuća."
Ispitivane životinje bile su skupina ženki Beagles. Bilo je šest različitih zadataka koje bi psi mogli obučiti: pritisnuti polugu, gurnuti kutiju s hrpe, prevrnuti plastičnu konstrukciju, gurnuti lopticu sa stola, pritisnuti veslo za zvono ili pritisnuti ključ na klaviru za igračke. Kada je pas bio uspješan došlo je do zvuka, kao što je klik ili zvono, nakon čega je uslijedila nagrada. Svaki pas je treniran za obavljanje tri od šest mogućih zadataka.
Nakon tjedan dana pauze, počelo je stvarno testiranje. Korištena je potpuno nova ispitna okolina koja je imala početni odjeljak s vratima koja su otvorila veliku arenu. Kad su se vrata otvorila, psi su dobili pristup nagradi na drugom kraju sobe. Moguće nagrade koje bi psi mogli dobiti uključuju hranu, društveni kontakt s čovjekom koji bi ih mazio, ili priliku za društvenu interakciju i igru s još dva psa. Na početku svakog testiranja održavala su se dva suđenja gdje su se otvorila vrata i pas je vidio kako će se nagrada susresti tog dana.
Rezultati su jasno pokazali da je rješavanje problema bilo korisno za pse. Kada su psi ispravno manipulirali aparatom i tako riješili problem prije nego što su dobili nagradu, njihova razina aktivnosti bila je viša, i pokazali su mnogo više pozitivnih pokazatelja (kao što je mahanje repom) nego kada su jednostavno primili nagradu a da je ne zarade. Drugim riječima, rješavanje problema za dobivanje nagrade učinilo je da se psi osjećaju bolje nego jednostavno dobivanje nagrade bez ikakvog intelektualnog postignuća.
Zanimljivo je primijetiti da su psi bili prilično sretni i zainteresirani kada su bili uključeni u testiranje i mogli su vidjeti da će komunicirati s nekim uređajem s kojim su bili upoznati, a koji je predstavljao problem koji su znali. oni bi mogli riješiti. Kad im se pokazao komad aparata na kojem nisu bili obučeni, činilo se da psi pokazuju frustraciju i oklijevanje, čak i kad su dobivali slučajne nagrade za koje bi inače morali raditi. Njihov nedostatak kontrole nad situacijom činilo se da im smeta.
Eksperimentatori su prilično sigurni da su psi iskusili "efekt Eureka". Na zaključku studije oni su izvijestili: "Bio je to uspjeh u rješavanju problema koji je izazvao pozitivno afektivno stanje u eksperimentalnim životinjama." Drugim riječima, kao i za Arhimeda, čin jednostavnog rješavanja problema daje psu pukotinu pozitivnih osjećaj - ali za razliku od grčkog učenjaka, ne osjećaju nikakvu naknadnu sramotu kad otkriju da su naglo izišli u svijet jer su bili svladani srećom u svome postignuću!