Pas se može ljuljati, tresti ili kolapsirati tijekom ataksične epizode.
Epizodična ataksija pasa uključuje ponavljajuće epizode oslabljene dobrovoljne kontrole mišića. Pas koji doživljava ataksičnu epizodu može se nesigurno pomicati, tresti, izgubiti noge ili pretrpjeti iznenadni kolaps ili komu. Ataksija može biti posljedica prethodnih napadaja ili reakcije na lijekove za napad, ili uzrokovana bolešću, infekcijom ili nizom drugih mogućih uzroka.
Lijekovi za napad
Ataksične epizode ponekad nastaju zbog lijekova za napad kao što su fenobarbital i kalijev bromid. Događaj uzrokovan lijekovima protiv napadaja pojavljuje se ubrzo nakon što pas prvi put počne uzimati lijek ili ubrzo nakon povećanja doze. Simptomi koji se pojavljuju nakon što je pas već danima ili tjednima na lijekovima, vjerojatno nisu povezani s lijekom. Ataksični simptomi povezani s novim lijekovima ili povećanjem doze obično se povlače kako se tijelo psa prilagođava, ali se ipak mora raspraviti s veterinarom. Ataksija također može biti posljedica izometrijskog stresa koji se javlja kod psećih mišića tijekom napadaja.
Vrste Ataksije
Osim napadaja i lijekova za napad, ataksija može biti posljedica infekcije, dehidracije i fizičke traume, između ostalog. Ataksija se može podijeliti na tri tipa: senzorni, vestibulokohlearni i cerebelarni. Epizode senzorne ataksije uključuju kompresiju kičmene moždine. Pas koji doživljava osjetilnu ataksiju može izgubiti noge i posrnuti se pri hodu, postajući sve slabiji tijekom vremena. Vestibulokohlearna ataksija utječe na živac koji regulira ravnotežu. Ako se ovaj živac ošteti, vrat ili glava psa mogu neprirodno visjeti. Vestibulokohlearne ataksične epizode mogu uključivati probleme sa sluhom, čudne pokrete očiju, slabe noge, nagli kolaps i komu. Cerebelarna ataksija se javlja kada mali mozak prestane pravilno funkcionirati. To se stanje manifestira kao opći nedostatak koordinacije, pretjerano veliki koraci i trese.
Posebna razmatranja
Vježba može pomoći kod ataksije povezane s napadima. Također je važno razmotriti vanjske opasnosti za pse koji pate od ataksičnih epizoda, posebno kod starijih pasa. Rizik su klizanja i klizanja na glatkim podovima, što može dovesti do ozljeda mišića i slomljenih kostiju. Jednostavne mjere opreza poput postavljanja prostirača na skliskim područjima mogu učinkovito spriječiti ozbiljne ozljede.
Pitajte veterinara
Iako je dobra ideja uzeti u obzir simptome vašeg psa i razmotriti što može uzrokovati njezinu ataksiju, kao i poduzeti mjere opreza poput dodavanja dodatnih tepiha na gladak pod, uvijek trebate odmah nazvati svog veterinara ako vaš pas pokazuje znakove ataksična epizoda, uključujući neprirodne pokrete mišića, osjetilne probleme i iznenadnu slabost. Samo veterinar može ispravno dijagnosticirati ataksiju. Zanemarivanje ataksičnih epizoda može ugroziti život vašeg psa pa je važno ozbiljno shvatiti simptome i što prije zatražiti savjet od stručnjaka.
